Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Nalazi se 14 km prema jugu od otoka Korčule. Otok je dug oko 10 km, a širok 5,8 km. Najviši vrh otoka je Hum (417 m). Površina otoka je 41 km². Upravnom podjelom pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Naseljen je u kontinuitetu već nekoliko tisuća godina. Prvi poznati stanovnici bili su Iliri, a u antici ga koloniziraju najprije Grci, koji su ga nazivali Ladesta, a zatim i Rimljani. U uvali Ublima (na jugozapadnoj obali) nađeni su arheološki nalazi iz starorimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka.

Kao i kod ostalih Jadranskih otoka i u slučaju Lastova se često mijenjala vlast nad otokom. Nakon Grka i Rimskog Carstva, otok je pod vlašću Bizanta. Dolaskom Hrvata na obale Jadrana otok se povremeno nalazi u okviru Hrvatskog Kraljevstva, povremeno u okviru Mletačke Republike. Od 13. st. postaje dio Dubrovačke Republike. S prestankom Dubrovačke Republike, početkom 19. st., Lastovo kratkotrajno ulazi u Ilirske pokrajine koju su osnovali Francuzi. Nakon poraza Napoleona Lastovo skupa s ostalim dijelovima nekadašnje Dubrovačke Republike postaje dijelom Habsburške Monarhije, od 1867. g. Austro-Ugarske.

Nakon poraza Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu i njezinog raspada, otok je na temelju tajnog Londonskog ugovora svojatala Kraljevina Italija, što joj je naposlijetku Rapallskim ugovorom1920. godine i uspjelo. Nakon Drugog svjetskog rata ulazi u okvire Jugoslavije, a time i Hrvatske.

Tijekom druge polovine 20. st. tadašnja vojska SFRJ, JNA provodila je militarizaciju Lastova: na otoku su podignuti brojni vojni objekti, kretanje po otoku i dolazak odnosno odlazak s otoka su bitno ograničeni i stavljeni pod strogu kontrolu, naseljen je veliki broj vojnog osoblja. Oni su bili u najvećem dijelu srpske narodnosti, a što je bitno mijenjalo etničku strukturu slabo naseljenog otoka s kojeg je tijekom mnogih desetljeća emigrirao velik broj domicilnog stanovništva pretežno zbog gospodarske nerazvijenosti Lastova. Osim toga, otok je bio zabranjeno područje za strance tako da nije bio moguć ni razvoj turizma koji je drugim otocima bio glavni pokretač razvoja.

Osamostaljenjem Republike Hrvatske 1991. g. Lastovo nije dočekalo oslobođenje jer se okupacijska vojska JRM na početku Domovinskog rata nije htjela povući s otoka. To je učinila tek u svibnju 1992. g.