O projektu

Projekt Hrvatska nematerijalna kulturna baština, društveni identiteti i vrijednosti izdvaja nematerijalnu kulturnu baštinu kao novi konceptualni okvir za etnološko-folklorističko promišljanje hrvatske tradicije i pluralnosti identiteta. Cilj je projekta povećati istraživačke, znanstvene, dokumentarističke i savjetodavne kompetencije mladih znanstvenika. Pomogli bi lokalnim zajednicama koje baštinu žele učiniti prepoznatljivom i razmjenjivom (posebice putem kulturnog turizma), te bi kreirali osnovu za novi europski projekt umrežavanja ustanova s građom o baštini. Izravna praktična vrijednost projekta jest pohranjivanje spoznaja, dokumenata i ekspertiza u specijalizirane baze podataka o baštini i upoznavanje širokog kruga korisnika (kreatora kulturnih politika, kulturnih amatera, turističkih djelatnika, muzealaca i arhivista, pravnika, studenata i nositelja baštine) s mogućnošću revitalizacije, očuvanja, brendiranja, te zaštite od nekritične komercijalizacije i eventualne zloporabe.

U sklopu tog velikog projekta financiranog od Hrvatske zaklade za znanost, nastao je i ovaj manji projekt o mačevnim plesovima u Hrvatskoj. Značajan su dio hrvatske baštine tradicijska plesna zbivanja, a unutar njih posebnu cjelinu čine mačevni plesovi. Različitost vrsta mačevnih plesova koji su se plesali i još se uvijek plešu, nameću potrebu za njihovim sustavnim očuvanjem i suvremenom prezentacijom. Dijele se u tri skupine, tzv. bojevni, svadbeni i lančani plesovi s mačevima. O njihovoj važnosti u Hrvatskoj govori i činjenica da su sve vrste mačevnih plesova zastupljene u Registru kulturnih dobara RH. Plesovi s mačevima redovito se izvode tijekom godine  u lokalnim zajednicama. Nositelji su kulturno-umjetnička društva, udruge ili viteška udruženja.

Važnost kulturnog dobra za zajednicu

Nematerijalna kulturna baština prepoznata je kao jedan od najvažnijih suvremenih čimbenika razvoja identiteta lokalnih zajednica, koji ukazuje na povezanost pojedinca i zajednice u kompleksnom dijalogu između prošlosti i sadašnjosti. Mačevni plesovi se u lokalnim zajednicama izvode redovito i dio su tradicijskih zbivanja kojima lokalne zajednice slave svog sveca zaštitnika ili se pak izvode tradicionalno kao dio pokladnih zbivanja ili na blagdan Duhova. Za zajednice su takva plesna zbivanja dio identiteta, ponosno ističu vrijedno i neophodno poštivanje nasljeđa koje su preuzeli od roditelja i dalje prenose na svoju djecu. Uvriježena je praksa da privremeni pa i stalni iseljenici planiraju povratak ili posjet rodnom kraju upravo u vrijeme održavanja navedenih plesnih zbivanja, često i sami sudjelujući u njima. S druge strane, šira je zajednica prepoznala vrijednost i posebnost navedenih kulturnih dobara već uvrštavanjem u Registar kulturnih dobara RH. Isto tako je npr. moreška prepoznata kao posebna osebujnost grada Korčule, a i cijele Hrvatske po svojoj jedinstvenosti i postala je jednom od nezaobilaznih ponuda u kulturnom turizmu Korčule.

Pregled aktivnosti vezanih uz mačevne plesove tijekom posljednih godina

Pojedinačnim mačevnim plesovima na području Republike Hrvatske od prve polovice 20. stoljeća do danas bavili su se razni istraživači, etnolozi, povjesničari, muzikolozi, folkloristi i novinari. Snimale su ih kamere raznih televizijskih kuća za kratke reportaže, pa čak i televizijske filmove (lastovski poklad, pupnatska kumpanija, moreška…). Međunarodna znanstvena zajednica imala se priliku upoznat s hrvatskim mačevnim plesovima na 21. simpoziju ICTM-ove Studijske skupine za etnokoreologiju koji je održan 2000. godine u gradu Korčuli. Već slijedeće godine, 2001., ponovno u gradu Korčuli održan je međunarodni simpozij kojemu je tema bila Moreška: prošlost i sadašnjost. Nekoliko se godina zaredom na Korčuli održavao Festival viteških igara koji je okupljao većinu izvođača mačevnih plesova iz Hrvatske, te pozivao društva iz susjednih zemalja koja njeguju svoje mačevne plesove. Godine 2005. održana je 39. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu koja je bila posvećena običajima proljetnih ophoda među kojima se posebno ističu ophodi kraljica ili ljelja. Od 2010. godine djeluje i ICTM-ova podskupina okupljena oko teme plesova vojnog karaktera u kojoj su i naši znanstvenici vrlo aktivni. Dosad je održan prvi radni sastanak 2011. godina, također na Korčuli. Eminentni svjetski znanstvenici koji se bave mačevnim plesovima imali su priliku prisustvovati svečanoj izvedbi blatske kumpanije i korčulanske moreške. I na kraju, u Registru kulturnih dobara RH zaštićene su: kumpanije, lastovski poklad, moreška i slavonske kraljice ili ljelje, koje su i na UNESCO-voj listi zaštićene nematerijalne kulturne baštine.

Sažeti opis projekta

Budući da suvremeni pristupi na području očuvanja i valorizacije baštine predviđaju dosljednu primjenu informatičke tehnologije, cilj nam je omogućiti laki pristup informacijama vezanim uz mačevne plesove na području Hrvatske te njihovu prepoznatljivost i dostupnost pomoću kalendara kulturnih zbivanja tijekom godine. Na temelju dosadašnjih istraživanja dopunjenih ponovnim odlaskom u pojedine lokalne zajednice i praćenje (fotografiranje i snimanje) suvremenih mačevnih plesnih zbivanja, kreirat ćemo Internet prezentaciju dostupnu široj javnosti. Putem radionica potaknut ćemo i osposobiti pojedince iz lokalnih zajednica da se priključe u kreiranje i ažuriranje podataka na prezentaciji.

Planirani ciljevi i očekivani rezultati programa

Cilj ovog projekta je istraživanje i dokumentiranje suvremenih mačevnih plesnih zbivanja u Hrvatskoj te pohrana građe u Dokumentaciju Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Cilj je također stvoriti Internet prezentaciju mačevnih plesova i popratnih zbivanja tijekom kalendarske godine.

Namjera projekta je svim korisnicima (lokalnim zajednicama, turističkim agencijama, medijima, znanstvenicima, istraživačima, štovateljima tradicijske kulture i dr.) na jednom mjestu ponuditi što je više moguće dostupnih informacija o hrvatskim mačevnim plesovima, njihovoj povijesti, dosadašnjim istraživanjima, kontekstu zbivanja i lokalnoj zajednici koja je njihov nositelj. Navedena internetska prezentacija predstavit će i upoznat širu javnost na popularan i jednostavan način s dijelom hrvatske nematerijalne kulturne baštine.

U kreiranju sadržaja internetske prezentacije uključit ćemo lokalne zajednice i na taj način omogućit uz znanstveni pristup i samoj zajednici da se predstavi široj javnosti na svoj način, onako kako oni sebe vide.