dr. sc. Tvrtko Zebec

Rođen 1962., diplomirao etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao na Odsjeku za kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Univerze u Ljubljani, doktorirao na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Tanac na otoku Krku). U Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu zaposlen od 1990., kao znanstveni savjetnik od 2010. Predsjednik je Znanstvenoga vijeća od 2005-2011. Od 2011. je ravnatelj.
Autor je dvojezične knjige Krčki tanci – plesno-etnološka studija. Tanac Dances on the Island of Krk – Dance Ethnology Study (2005), nagrađene za znanstveno-nastavni rad nagradom Milovan Gavazzi Hrvatskoga etnološkog društva.
Kao gostujući predavač predaje na Sveučilištima u Zagrebu, Zadru i Osijeku, te na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, BiH. Održava i tečajeve hrvatskih folklornih plesova u domovini i inozemstvu. Suradnik je Hrvatskog leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Hrvatskog sabora kulture, Hrvatskoga radija i televizije, Culturneta.
Član uredništva Biblioteke Nova etnografija, član Publication committee i urednik bibliografije Dance Research – published and publicly presented by members of the International Council for Traditional Music (ICTM) Study Group on Ethnochoreology, član Međunarodnog uredničkog savjeta časopisa Češký lid. Predstavnik je RH u Međuvladinom komitetu Unescove Konvencije za očuvanje nematerijalne kulturne baštine (2008-2012).
Istražuje ples, kontekst i metodologiju istraživanja izvedbi, plesna zbivanja u prošlosti i suvremenosti, povijest i razvoj etnokoreologije, antropologije strukturiranog pokreta, plesne etnologije i etnografije, te nematerijalnu kulturnu baštinu u okviru provedbe Unescove Konvencije (2003).

tvrtko zebec
Rad
Mačevni plesovi u Hrvata

Proširen i prilagođen tekst referata održanog na međunarodnom skupu etnokoreologa u Korčuli svojevrstan je pregled mačevnih plesova u Hrvata. Spominje korčulansku morešku, kumpanije, lastovsko pokladarsko kolo, bijele maškara iz Putnikovića na Pelješcu, kolo bokeljske mornarice i slavonske kraljice. Tekst je predan u Godišnjak grada Korčule posebno zbog Festivala viteških plesova koji se tamo već tradicionalno… Pročitaj sve »


Na vrh