dr. sc. Zorica Vitez

U Zagrebu je završila osnovnu školu, gimnaziju, školu za ritmiku i ples, te sudij etnologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski studij završila je na istom fakultetu magistarskim radom Problem pokusnog braka kao tradicijske ustanove kod Hrvata i Srba (1971.), a disertaciju Spomen – obilježja žrtvama prometnih nesreća obranila je 1985. godine na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.

Tijekom studija bila je članicom Ansambla narodnih pjesama i plesova Hrvatske “Lado”. Godine 1966. zaposlila se u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, najprije kao asistentica u odjelu za folklorni ples, a potom u odsjeku za istraživanje običaja. U Institutu je provela čitav radni vijek. U najviše zvanje znanstvene savjetnice izabrana je 1998. godine. ravnateljicom Institita bila je od 1986. do 1999. godine.

Svoj je znanstveni rad započela je istraživanjima plesa, ali se najduže i najviše bavila istraživanjima običaja i njihova konteksta te međuodnosima tradicijske i suvremene kulture, predmetom i metodama etnoloških istraživanja, dječjim folklorom, kritičkim sagledavanjem, sintetiziranjem i revalorizacijom etnoloških znanja te predstavljanjem tradicijske kulture u medijima i na sceni.

Na terenskim istraživanjima u Hrvatskoj, Slovačkoj i Austriji je prikupila, obradila i u Dokumentaciju Instituta pohranila obilnu etnografsku građu: rukopisne zbirke, magnetofonske snimke, foto, video i filmsko gradivo. Rezultate svoje znanstvenoistraživačke djelatnosti izlagala je na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu te objavila u više autorskih i koautorskih knjiga, u brojnim znanstvenim i stručnim radovima. Članica je domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih društava.

Usporedo sa znanstvenim radom bavi se primjenom i popularizacijom znanosti. Surađivala je s radijom i televizijom, bila autoricom scenarija dokumentarnih filmova i stručnom suradnicom igranih filmova, priredila više smotri etnografskog filma, utemeljila seriju nosača zvuka i slike, pisala novinske članke i osvrte, surađivala u organizaciji folklornih priredbi i bila autoricom velikih izložbi. Od 1992. godine stručna je i umjetnička ravnateljica  Međunarodne smotre folklora u Zagrebu.

Dobitnica je državne godišnje nagrade za znanost 1999. kao koautorica u knjizi Etnografija: Svagdan i blagdan hrvatskoga puka, državnog odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za zaskuge u kulturi, u promicanju hrvatske tradicijske baštine (1996.), nagrade Hrvatskog etnološkog društva “Milovan Gavazzi” za životno djelo i cjelokupan znanstvenoistraživački rad (2008.) te nagrade Grada Zagreba (2009.) za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu u promicanju znanosti (u kulturi i umjetnosti).

Radovi
Obnove i lokalna značenja: kumpanije na otoku Korčuli

U članku je riječ o obnovi kumpanije u selu Pupnatu 1996./7. godine nakon njezina gotovo pedesetogodišnjeg neizvođenja. Opisana je uloga koju je u toj obnovi imao neprofesionalni folklorist Vido Bagur, lokalna značenja dekapitacije vola i uloga kumpanija u životu Korčulana. Slijedi osvrt na obnovu kumpanije u Žrnovu 1966. g. i utjecaj istraživanja etnokoreologa Ivana Ivančana… Pročitaj sve »

Kraljice: između seoskih djevojačkih ophoda i folklorne pozornice

U članku je riječ o djevojačkim povorkama koje su se u sjevernoistočnoj Hrvatskoj o blagdanu Duhova povremeno održavale do pedesetih godina 20. stoljeća. Sudionice tih povorki najčešće su zvali kraljicama. Nakon spontanog života tih običaja kraljice su se preselile na folklornu pozornicu: postale su dio repertoara amaterskih folklornih društava i profesionalnog Ansambla narodnih pjesama i… Pročitaj sve »


Na vrh