Lastovski poklad: plesno-etnološka studija

Lastovski poklad: plesno-etnološka studija” je studija o suvremenim pokladnim običajima na otoku Lastovu koji su kao reprezentativna nematerijalna baština prepoznati i uvedeni u Registar zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Ministarstva kulture.

U opširnom uvodnom poglavlju autorica raspravlja o metodologijama istraživanja plesnih zbivanja, o nedoumicama struke, o kulturnom turizmu te o osobnom iskustvu terenskog istraživanja. Različitim pristupima izučavanju plesa autorica se općenito priklanja istraživanju plesnih zbivanja u kontekstu, inzistirajući na povezništvu dijakronijskih i sinkronijskih presjeka, refleksivnosti te prožimanju teorijskog znanja i njegova praktičnog propitivanja.

Slijedi povijesni pregled lastovskog poklada. Autorica se kritički osvrće na pisanu građu iz 19. i 20. stoljeća, posebice na manjkave opise ženskih sudionica tzv. lijepih maškara. U kontekstu pokladnih zbivanja Lastovo je jedinstveni slučaj da žene izvode lančani ples s maramicama kao supstitutima za mačeve s kojima se inače izvode slični muški lančani plesovi (osim u Kotoru, gdje i pripadnici Bokeljske mornarice plešu lančani ples s rupčićima). U većini dosadašnjih etnoloških, etnoteatroloških i etnokoreoloških istraživanja uglavnom se nastojalo otkriti zajedničku mitološku pozadinu i svojstva pokladnih uloga i zbivanja, svodeći sve mačevne plesove u istu kategoriju, zanemarujući pritom spolne i rodne, a zatim i pobliže koreološke razlike pojedinih izvedbi. Na dosad nedovoljno primijećenome primjeru lastovskih lijepih maškara, te u nas, a čini se i u Europi jedinstvenoj pojavi njihovoga ženskog lančanog plesa, prikazan je određeni androcentrizam na terenu, kao i u znanosti. Ovom studijom osvijetlila bi se I druga, zanemarena ženska strana običaja.

Slijede poglavlja s gustim opisom pokladnih zbivanja po danima s posebnim naglaskom na strukturu plesa: pokladarskog kola i kola lijepih maškara. Prepliću se perspektive autorice-istraživačice, subjekata zbivanja-pokladara i lijepih maškara, te pisanih izvora – literature i Statuta lastovskog poklada. Autorica potom donosi opis plesa po figurama i prema riječima samih plesača i plesačica uz stručnu komparaciju s povijesnim izvorima i pojašnjenjima mijena.

Temu zaokružuje raspravom o umjetničkoj primjeni etnokoreološkog znanja – u stvaranju plesne koreografije na primjeru lastovskoga pokladnog kola. Prikazuje kako Lastovci plešu kolo u kontekstu svojih poklada, kako se sami predstavljaju na smotrama folklora izvan Lastova, a zatim analizira poznatu koreografiju Lastovskog poklada Ivana Ivančana u izvedbi profesionalnog folklornog ansambla. Zaključuje da su i umjetničke koreografije plesa, kao i etnografski tekstovi, način predstavljanja tradicije koji može biti vjerodostojan, ali isto tako i oblikovan autorstvom koreografa koji pred širom javnošću odlučuje o reprezentativnosti nečije lokalne tradicije. Ovisno o autoritetu istraživača njegovo viđenje može značajno utjecati na lokalnu zajednicu pa i tako da za javno predstavljanje mijenjaju svoje tradicijske modele.

Naslovnica Lastovski poklad: Plesno-etnološka studija

Autor:

Izdavač: Institut za etnologiju i folkloristiku

Mjesto i godina izdanja: Zagreb, 2011.

ISBN: 978-953-6020-59-1

Plesovi
Kolo lijepih maškara

Lančani ples s mačevima ili rupčićima sastavni je dio pokladnog zbivanja na Lastovu. Glavne karakteristike tog plesa su da se skupina plesača ili plesačica kreće jednostavnim plesnim trokorakom tvoreći različite geometrijske oblike. Plesačice su međusobno povezane rupčićima tako da jedna drži jedan, a druga drugi kraj rupčića. Rupčići su prema povjesničarima plesa zapravo supstituti za… Pročitaj sve »

Pokladarsko kolo

Lančani ples s mačevima ili rupčićima sastavni je dio pokladnog zbivanja na Lastovu. Glavne karakteristike tog plesa su da se skupina plesača ili plesačica kreće jednostavnim plesnim trokorakom tvoreći različite geometrijske oblike. Plesači plešu s drvenim mačevima tako da jedan drži dršku svoga mača u desnoj ruci dok drugi drži vrh istoga mača u svojoj… Pročitaj sve »


Na vrh