Blagdan sv. Roka

Blagdan zaštitnika Postrane, svetog Roka, jedan je od najvažnijih javnih događaja u godišnjem kalendaru ovog žrnovskog zaseoka. Slavi se 16. kolovoza, dan nakon Vele Gospe. U središtu događaja je svečana misa koja se održava u predvečerje ispred crkve svetog Roka. Svečani obred uključuje procesijun (knjiž. procesija) koji u kružnom obliku prolazi kroz zaseok pronoseći ulicama kip sveca okićen cvijećem i zavjetnim nakitom. Prate ga svećenik, bratimi žrnovskih bratovština, pjevački zbor i puk.

Posebno svečani ton cijelom događaju daje slavjenje, ručno sviranje zvona jednog ili dvojice zvonara. Ritamska struktura i karakter slavjenja bliski su ritamskim obrascima kojima se prate Moštra i Stari bal (plesne oblike koji pripadaju starijim sedimentima folklora na Korčuli), pa je moguće da su nastali u okviru istog glazbenog mišljenja (Didović; u tisku).

Crkva se nalazi na Pijaci, prostranom kamenom trgu na sjevernom ulazu u zaseok. Izgrađena je 1873. U njenoj neposrednoj blizini se nalazi ostatak zida stare crkve koja se spominje u izvještaju vizitatora Augustina Valiera iz 1579. (Baničević; 2010). Pred njom su nekada bila dva velika stabla koštila (knjiž. košćela crna) zasađena sredinom 17. stoljeća, moguće prilikom pregrađivanja Pijace iz 1648. (Cebalo; 2006). Na sredini trga nalazi se poligonalni podni ukras s istaknutim kružnim centrom. Ugrađen je 1950-tih godina i služi plesačima Moštre kao kružni orijentir.

Štovanje kulta ovog sveca usko je povezano s vjerovanjem da njegov zagovor čuva od kuge. Tako je na jednom od ulaza u zaseok (također, sjeverni ulaz) postavljen kameni križ na čijem postamentu stoji epigraf „Sveti Roče od kužne nemoći čuvaj nas.“ Kod današnjih stanovnika to je značenje, ako ne nestalo, onda svakako izgubilo onovremenu važnost.

Iako je okosnica događaja religijskog karaktera njegov se utjecaj prostire duboko u svjetovnu sferu. Sveti Rok je blagdan koji se isčekuje, u nekim detaljima priprema i mjesecima unaprijed. Kupuje se hrana, uređuju se kuće, planira godišnji odmor, mnogi žrnovski iseljenici usklađuju svoj posjet selu u odnosu na blagdan. Tijekom vremena se oko njega ispreplelo niz običajnih praksi koje u zbiru čine tradiciju važnu za identitet ovog mjesta.

Nekoliko dana uoči blagdana mještani čiste ulice kojima ima proći procesjun. Posebna se pozornost pridaje kićenju crikve (knjiž. uređenju crkve) i kipa sveca. Uređenje samog kipa obavljaju žene. U nedavnoj prošlosti su se za kićenje uglavnom koristili garofal (knjiž. karanfil) i cinja (knjiž. cinija) koji su ljeti uspijevali u njihovim vrtovima. Danas se cvijeće većinom kupuje u trgovinama.

Na sam blagdan, postranske se obitelji u svojim kućama okupljaju oko bogate trpeze. Mnogi od njih pozivaju prijatelje i rodbinu iz susjednih zaselaka. Na tim se okupljanjima tradicionalno poslužuju žrnovski makaruni – ručno rađena tjestenina u umaku od goveđeg mesa i začina (Sardelić; 2012).

Večer uoči blagdana, na Pijaci se tradicionalno igra mačevni ples Moštra, uz kojega se obično izvodi i Stari bal. Danas se Moštra izvodi u nešto kraćem obliku koji se koristi za smotre folklora i turističke prezentacije. Nekada je uz njih nastupao i ženski vokalni sastav koji je dvoglasno pjevao žrnovske tradicijske napjeve i prezentirao tehniku ručnog predenja vune. Moštri se ponekad, u istom izvedbenom okviru, pridruže gostujuće folklorne skupine s otoka ili iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Nekada se je ovaj događaj priređivao za članove uže zajednice, a danas ga posjećuju i turisti.

Kada se govori o identitetu Postrane, kult svetog Roka i Moštru treba promatrati u čvrstom jedinstvu s prostorom u kojemu se odvijaju (prije svega s Pijacom). Ta tri kulturna elementa čine temelj naracije kojom mještani Postrane opisuju svoju zajednicu.

Vinko Didović

 

L i t e r a t u r a:

Baničević, don Božo. 2010.: “Župa Žrnovo u Valierovoj vizitaciji u veljači 1579″, u: Godišnjak grada Korčule 9, Gradski muzej Korčula: 53- 66.

Cebalo, Frano. 2006.:„Postranska pijaca“, u : Godišnjak grada Korčule 11, Gradski muzej Korčula: 89 – 98.

Didović, Vinko. 2013. „Harmonika u glazbenoj praksi Žrnova na otoku Korčuli“, u: Godišnjak grada Korčule 14 -15. Gradski muzej Korčula (u tisku):89 – 98.

Sardelić, Sani. 2012. “Tradicijska kultura Mediterana-proučavanje i prezentacija”, u: Etnološka istraživanja 17 : 65 – 106.

Autor: Vinko Didović


Lokalitet
Žrnovo

Žrnovo je ruralno naselje na istočnom dijelu otoka Korčule. Kao i većina starijih ruralnih naselja na otoku, zaklonjeno je od mora, u prostranoj kotlini koja obuhvaća nekoliko velikih bazena plodne zemlje. Čine ga četiri zaseoka: Prvo selo, Brdo, Kampuš i Postrana, organizirana oko obradivih površina koje su u prošlosti bile temelj gospodarstva sela. Vinogradarstvo i… Pročitaj sve »

16.

Kolovoz

2016.

Ples
Moštra Žrnovo

Kumpanije s otoka Korčule pripadaju skupini lančanih plesova s mačevima u kojima je mačevanje sporedno ili ga uopće nema, a naglasak je na povezanosti plesača tako da svaki plesač drži vršak mača onog ispred ili iza sebe. Povezani plesači tvore lanac u kojem se izmjenjuju različite plesne figure, zapliću se i raspleću na najrazličitije načine…. Pročitaj sve »

Radovi
Nositelj
Uloge

Korisni linkovi

Na vrh